ponedjeljak, 31. kolovoza 2009.

Foto eksperiment

Nakon inspiracije i puno objašnjena od par cura s foruma odlučih se opet eksperimentirati s fotkama. Večeras sam radila pasta šutu. To jest šug od junetine i makarone. Makaroni su se pojeli, a meso je ostalo pa sam našla svoj model za večerašnji foto session.
Evo par slika da vidite kako je to ispalo.



nedjelja, 30. kolovoza 2009.

Šljive i kolač od šljiva


Slika1. Šljive

Svatko od nas ima svoje omiljeno voće, pod uvjetom da voli jesti voće. Ja sam upoznala ljude koji uopće ne vole voće i trebaju se prisiliti da pojedu barem komad. Nemaju pojima šta propuštaju :) Ja imam listu najdražeg voća, a na vrhu se nalaze šljive. Ne mogu objasniti zašto, ali obožavam ih. Volim ih u svim oblicima osim u kompotu, ali to je zbog toga što ne volim kompot uopće. Odlučih da ovaj vikend napravim kolač od šljiva čiji recept sam našla u časopisu Čarolija okusa. Slijedi prijepis recepta iz časopisa.


Slika2. Kocke od grisa i šljiva

Sastojci za 20 komada:
-350g brašna
-1 paketić suhog kvasca
-850ml mlijeka
-155g šećera
-100g maslaca
-7 jaja
-2 vanilin šećera
-150g pšenične krupice
-naribana korica 1 limuna
-1.5kg šljiva
-100g amaretta (keksića od limuna)

Umijesite tijesto od brašna, suhog kvasca, 150ml mlakog mijeka, 80g šećera, maslaca i 1 jaja. Ostavite da se diže 30 min. Uzmite preostala jaja pa odvojite bjelanca od žumanjaka. Zakuhajte ostatak mlijeka s vanilin šećerom i preostalim šećerom, umješajte koricu limuna i gris pa ga kuhajte 5 min. U gotov gris umiješajte jedno po jedno žumance. Dignuto tijesto razvaljajte, stavite na namašćeni lim i ostavite još 15 min na toplom. Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva. Šljive operite, prepolovite očistite od koštica. Tijesto pospite izmrvljenim keksima. U ohlađeni gris umiješajte snijeg od bjelanaca pa smjesu razmažite po tijestu, a na vrhu poslažite šljive. Pecite kolač 65-75 min u pećnici. Izvadite ga i ohladite te narežite na kocke. Pospie ga smjesom od šećera i cimeta te ga poslužite s tučenim slatkim vrhnjem.


ponedjeljak, 24. kolovoza 2009.

Arboretum Trsteno



Poznat je po povijesnim perivojima i po zbirci sredozemnih i egzotičnih vrsta biljaka. Osnovan je 1948. na prostoru i podlozi povijesnog ladanjskog posjeda dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze, te u cjelini zakonom zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture.


Karakteristična je glavna šetnica s dvostrukim stuporedom koji nosi pergolu od vinove loze. Osim toga u vrtu se nalaze i sljedeći elementi: paviljon, ljetnikovac, kapelica Sv.Jerolima, zelena lođa, fontana i akvedukt.


Voda se do fontane u perivoju dovodila akveduktom na 14 lukova dugim 70 metara. Prvobitna renesansna fontana preuređena je 1736. godine u raskošan barokni nimfej s Neptunom-bogom mora kao središnjim likom kompozicije kamenih kipova.



Zbirka uzgojenih vrsta biljaka, koja je najvećim dijelom smještena unutar renesansnog perivoja, danas iznosi oko 400 svojti koje su svrstane u 100 porodica.



Povijesna analiza botaničkog sastava pokazuje da zbirka uzgojenih vrsta održava povijesnu genezu i evoluciju vrta kroz vremensko razdoblje od pet stoljeća.


Najveća i najstarija stabla rastu u stražnjem dijelu perivoja uz akvedukt, a stara su oko 145 godina: ginko, američka lipa, libanonski cedar, tulipanovac, himalajski čempres, azijska platana i druga.



Napomena: tekst je preuzet iz broušure pod nazivom Arboretum Tresteno, nakladnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

četvrtak, 20. kolovoza 2009.

Godišnji odmor


Slika1. More

Evo mene u Zagrebu, pokraj svog kompa i neograničenog interneta. Sada sam napokon u mogućnosti ponovo postati. Za sve one koji neznaju, bila sam na krajnjem jugu Hrvatske kao i skoro svake godine dosada. Jedina razlika je u tome što sam ovaj put prošla skoro cijelu županiju. Prvenstveno smo tražili fine plaže za kupanje, ali i ostale zanimljivosti. Nemam namjeru raditi reklamu ili nešto slično već s vama podijeliti ljepote tog dijela Hrvatske.
Za početak smo se odlučili prošetati po Pelješcu, i ono što nam se odmah svidjelo jest malo turističko naselje pod nazivom Sreser. Sreser se nalazi negdje otprilike na polovici Pelješca ako idete od Stona prema Orebiću.

Slika2. Pogled iz Sresera prema kopnu

Mjesto je jako fino uređeno, plaža je solidna. Ima puno krupnog šljunka i ako želite mirno ulaziti u more ponesite sa sobom papuče :) Ulaz u more je pristupačan, nema ježeva niti sličnih "opasnih" stvorenja. Plaža je dosta duga i proteže se uz cestu koja nije jako prometna. More je relativno plitko i da biste došli do određene dubine treba dosta plivati.

Slika3. Plaža u Sreseru

Jedan dan smo odlučili otići na izlet do Korčule, i tamo se zadržati cijeli dan. Odlučili smo biti u gradu Korčula i eventualno otići do nekog obližnjeg mjesta. Do Korčule se stiže trajektom koji plovi iz Orebića svakih pola sata (ako se dobro sjećam). Plovidba trajektom traje 15 min, a skoro toliko traje i iskrcavanje ako je trajekt pun :) Trajekt pristaje u luci koja se nalazi blizu grada, ali vam ne preporučam da idete pješke do Korčule. Ako ste bez auta onda imate opciju da idete katamaranom iz Orebića koji pristaje direktno u gradu Korčuli. O gradu ste sigurno već mnogo toga čuli, tako da ja neću pisati o njegovoj povijesti. Samo ću reći da je centar prekrasan, te da "gradska" plaža koja se nalazi odmah pored samog centra uopće ne zaostaje. Mi smo se kupali i stvarno je prekrasno.

Slika4. Pogled na stari grad s plaže

Da ne zanemarimo ostatak županije, sljedeći put smo se uputili prema jugu tj. prema Dubrovniku. Ali tamo se nismo zaustavili osim da iskrcamo par francuskih autostopera (moram priznati da sam ovog ljeta vidjela mnogo mladih francuza kako stopiraju) te smo produžili prema Cavtatu. Prekrasan mali gradić, s još prekrasnijom šetnicom/plažom i pogledom na Stari Grad (Dubrovnik). Jedina zamjerka jest to da je zabranjen promet u samom centru, ali zato druga cesta (jedina koju možete odabrati nakon što naiđete na znak zabranjeno) vas vodi ravno na veliki parking koji se plaća. Cijene još nisu dostigle ove zagrebačke, ali do sljedeće godine tko zna :) Plaža je jako lijepa, put uz more je asfaltiran (zabranjen promet automobila), klupice se nalaze s jedne strane a s druge je more i stijene. Povremeno se može naići na izbetoniran ili pošljunčan dio plaže. Dakle za svakoga ponešto :)


Slika5. Šetnica u Cavtatu

Ovo je sve za sada. Sljedeći put nešto malo više o biljkama pokraj mora.